Pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje o državnom trošku, koje je s početkom svoje zdravstvene reforme ministar zdravstva Darko Milinović obilato proširio, ubuduće će se za većinu kategorija osiguranika određivati temeljem prihodovnog cenzusa, što će broj »državnih« dopunskih osiguranika smanjiti sa 1,247.280 milijuna na 883.329, a i godišnji trošak od 550 milijuna kuna smanjiti za gotovo trećinu. Bez automatskog prava na plaćeno dopunsko osiguranje ostat će tako veliki broj nezaposlenih, koji su to pravo dosad realizirali automatizmom.

Rezanje prava na dopunsko osiguranje o trošku države objavio je jučer ministar zdravstva, Darko Milinović, predstavljajući u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor nastavak svoje zdravstvene reforme. Milinović je osim toga najavio spajanje 16 bolničkih ustanova na području Zagreba u šest bolnica. Ovime će se samo na manjem broju uprava uštedjeti između 7,5 i 13,5 milijuna kuna. Ukupna ušteda na administraciji, nabavi, hitnoj pomoći i tehničkim službama kretat će se oko 318 milijuna kuna. – Ovo su hrabre i odlučne mjere. Vrijeme je za hrabre odluke, a bez obzira kako se one tumačile u javnosti, učinit ćemo sve da ljudi shvate da je to za opće dobro, izjavila je premijerka Kosor. Po riječima ministra Milinovića, mjere koje će provesti u sustavu zdravstva jamče da će zdravstveni sustav ove godine biti stabilan, i da će kvaliteta zdravstvene usluge biti veća.

Dopunsko osiguranje tako će bezuvjetno imati samo redovni učenici i studenti, te 100-postotni invalidi, darivatelji organa i dugogodišnji dobrovoljni darivatelji krvi. Za sve će ostale vrijediti prihodovni cenzus koji ne prelazi 45,9 posto proračunske osnovice, ili 1.516,32 kune po članu obitelji. Tako će bez plaćenog dopunskog osiguranja ostati oko 100.000 invalida s 80 posto tjelesnog oštećenja, te branitelja s oštećenjem od najmanje 30 posto. Na četvrtinu će se smanjiti i broj ratnih vojnih invalida i članova njihovih obitelji koji imaju pravo na besplatno dopunsko osiguranje, sa 40.000 na svega 10.000 korisnika. Prihodovni cenzus ubuduće će morati ispunjavati i azilanti, dragovoljni ročnici te poljoprivrednici stariji od 65 godina, kojima je dopunsko osiguranje također pokrivala država. Ministar Milinović je, braneći ovakav prijedlog, ustvrdio da postojeći sustav, u kojem pravo na plaćeno dopunsko osiguranje automatski stječe nezaposlena žena kojoj muž ima plaću 9.000 kuna, dok umirovljenik i domaćica koji žive sa 3.860 kuna mjesečno dopunsko plaćaju sami, nije pravedan. U novom sustavu, država će osigurati besplatno dopunsko osiguranje onima kojima je to zaista potrebno, naglasio je Darko Milinović.

Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče Vlado Jukić pozdravlja novost iz nastavka zdravstvene reforme koja se tiče reorganizacije zagrebačkih bolnica. – To su potezi koje treba povući, i to sa državne razine. Ako sustav prepustimo stihiji, vrlo brzo će neke bolnice početi propadati, a to nije nikome u interesu. U SAD-u bolnica nakon dvije-tri godine jednostavno nestane, a mi tako nešto ne smijemo dopustiti. Ovakav potez može donijeti samo dobro zdravstvenom sustavu, kaže Vlado Jukić. Pacijenti će se, kaže, snalaziti jednako kao i dosad. U koju bolnicu trebaju ići uputit će ih liječnici opće medicine, koji će, kaže Jukić, vrlo lako apsolvirati kamo ubuduće trebaju slati svoje pacijente.

Slično mišljenje ima i ravnatelj KBC-a Zagreb Željko Reiner. – Spajanje bolnica može rezultirati novom kvalitetom, ako se djelatnosti ustanova nadopunjuju. Rebro, na primjer, nema pulmologiju i torakalnu kirurgiju, koje Jordanovac ima, ali mu nedostaju druge neophodne službe, komentira spajanje KBC-a Zagreb i Klinike za plućne bolesti Jordanovac ravnatelj zagrebačkog KBC-a Željko Reiner, koji smatra da spajanje bolnica može pridonijeti boljoj organizaciji i financijskoj stabilnosti sustava.