U prosincu prošle i siječnju ove obvezni mirovinski fondovi prvi su put zabilježili posljedice gospodarske krize - naplata doprinosa u prosincu je, naime, podbacila za 16 posto u odnosu na prosinac 2008., dok je u siječnju ove godine naplaćeno čak 24 posto doprinosa manje nego u lanjskom prosincu. Ipak, taj je trend u veljači zaustavljen. Poslodavci su u veljači na ime doprinosa za 1,529.347 osiguranika uplatili 367,3 milijuna kuna, što je čak 17,5 posto više u odnosu na siječanj i 0,6 posto u odnosu na veljaču prošle godine.

Ukupna je imovina četiri obavezna mirovinska fonda potkraj veljače dosegla 30,467 milijuna kuna, što je povećanje od 1,26 posto u odnosu na siječanj. To je ujedno oko tri milijarde kuna više u odnosu na doprinos koji je uplaćen na račune osiguranika od početka poslovanja obveznih mirovinskih fondova u veljači 2002. do danas. Nakon razdoblja pozitivnih trendova, tri su fonda u veljači zabilježila lagani pad vrijednosti imovine u odnosu na siječanj. Rast vrijednosti imovine bilježi jedino AZ obavezni mirovinski fond, i to za 0,23 posto u odnosu na vrijednost iz siječnja. Erste Plavi obvezni mirovinski fond u veljači bilježi minus od 0,09 posto, PBZ Croatia osiguranje minus od 0,13 posto te Raiffeisen obvezni mirovinski fond minus od 0.02 posto. No, prosječni rezultati poslovanja fondova na godišnjoj razini od početka ulaganja još su dobri i osiguranici mogu biti zadovoljni. Njihova je imovina, naime, nominalno uvećana za prosječnih 5,03 posto, što je u okvirima očekivanja s početka mirovinske reforme.

Otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima namijenjenim štednji svih građana, bez ograničenja (odnosno bez obzira na poslodavca, ili članstvo u udruzi, koje je kriterij za učlanjenje u zatvorene fondove), u veljači je pristupilo 2128 novih osiguranika, pa ih je štednju u jednome od šest dobrovoljnih fondova potkraj veljače imao 149.561 osiguranik. I dok je u obaveznoj štednji zaustavljen negativan trend vezan uz uplatu doprinosa, u dobrovoljnoj štednji on se nastavlja. Tako je u veljači u dobrovoljne fondove uplaćeno samo 17 milijuna kuna u odnosu na 70 milijuna iz siječnja. Riječ je o padu od čak 76 posto, no to ne mora značiti da osiguranici odustaju od dobrovoljne štednje.

U tom se sustavu, naime, doprinosi uplaćuju ovisno o tome kada i koliko osiguranik ima raspoložive gotovine, najčešće se najveći iznosi uplaćuju potkraj godine (da bi se iskoristili državni poticaji u maksimalnom iznosu) pa pad uplata u veljači vjerojatno znači da je većina osiguranika uzela »predah« nakon prosinca i siječnja u kojem su se dobrano istrošili. Ukupno, na računima osiguranika u otvorenim dobrovoljnim fondovima potkraj veljače bilo je nešto manje od 1,24 milijarde kuna, što je i dalje manje nego što su osiguranici uplatili od početka ulaganja.

Razlika iznosi oko 41 milijun kuna. Većim je dijelom proizašla iz činjenice da raste broj osiguranika kojima je isteklo planirano razdoblje štednje (pet godina) pa im fondovi isplaćuju novac, ali i tome što se naknade za upravljanje imovinom naplaćuju u većem dijelu već od prvih uplata u fond.

Minus Erste Experta i Raiffeisena

Prinosi većine otvorenih dobrovoljnih fondova u veljači su bili pozitivni, no dva bilježe minus - Erste Plavi Expert, za 0,68 posto te Raiffeisen za 0,22 posto. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi u veljači su upravljali s 236,4 milijuna kuna i imali su 0,11 posto manje članova u odnosu na siječanj. Račun je u nekome od zatvorenih fondova potkraj veljače imalo 17.708 osiguranika.

Najveća ulaganja u domaću imovinu

Najveći dio imovine obveznih fondova i dalje se ulaže u domaću imovinu (89,22 posto), a najveći dio te imovine u obveznice Republike Hrvatske (54,29 posto). No, fondovi se pomalo vraćaju i domaćim dionicama (13,76 posto) te otvorenim investicijskim fondovima (5,28 posto) čiji su udjeli lani oscilirali. Inozemna je imovina u najvećem dijelu uložena u državne obveznice (3,99 posto) i dionice (3,62 posto).