Na godišnjoj razini ukupni su depoziti porasli za 4,5 milijardi kuna (2,2%). Posljedica je to niske prošlogodišnje baze budući da se u siječnju 2009. vrijednost ukupnih depozita spustila na 202,7 milijardi kuna. Iznos štednih i oročenih depozita u siječnju je drugi mjesec zaredom zabilježio pad na mjesečnoj razini, i to od 605,7 milijuna kuna ili 2,4 posto.

Navedenom padu pridonio je u potpunosti pad kunskih depozita koji su na kraju siječnja iznosili 37,6 milijardi kuna, što je najniža razina od lipnja 2006.

Devizni štedni i oročeni depoziti nastavili su rasti te su se na kraju siječnja popeli na rekordnu razinu od 136,4 milijarde kuna (što je 14,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine). S obzirom na to da devizna štednja i dalje raste dok kunska pada, možemo reći da se i u 2010. nastavio proces supstitucije kunskih depozita deviznima.

Nakon što je više od godinu dana bilježio godišnje stope pada, u siječnju je depozitni novac konačno porastao na godišnjoj razini. Tako je na kraju siječnja depozitni novac kod banaka iznosio 33,3 milijarde kuna, što je 1,16 posto više nego na kraju siječnja 2009. godine. Na mjesečnoj razini drugi je mjesec zaredom ostvaren rast. I dok je u prethodnim mjesecima smanjenje depozita po viđenju na tekućim i žiroračunima upućivalo na smanjenu likvidnost u gospodarstvu, njihov rast u siječnju ne upućuje na znatnije poboljšanje likvidnosti. Naime siječanjski rast je prije svega posljedica baznog učinka s obzirom na to da je u siječnju prošle godine godišnji pad depozitnog novca iznosio 10,9 posto.

Promatrano po sektorima, u odnosu na siječanj 2009. i trgovačka društva i stanovništvo nastavljaju smanjivati štedne i oročene kunske depozite, a povećavaju devizne. Tako je kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23,3 posto, a trgovačkih društava čak 40,6 posto. Devizna štednja stanovništva povećala se u odnosu na siječanj 2009. 13,3 posto, a trgovačkih društava 12,9 posto.

U 2010. godini u RBA ne očekuju znatniji rast depozita s obzirom na to da nepovoljna kretanja na tržištu rada i smanjene investicije u gospodarstvu negativno djeluju na štedni potencijal stanovništva, kao sektora koji čini gotovo tri četvrtine ukupne štednje.