Prema posljednjim podacima DZS-a u Hrvatskoj je u siječnju stopa nezaposlenosti iznosila 17,7%, što je najviša stopa od ožujka 2006. godine, a u narednim mjesecima nezaposlenost bi trebala dosegnuti vrhunac.

Promatrajući probleme na tržištu rada uzrokovane gospodarskom krizom u zemljama regije u svima je 2009. zabilježen rast nezaposlenosti. Češka i Slovačka suočene su s gubitkom radnih mjesta zbog pada inozemne potražnje dok je u zemljama jugoistočne Europe, poput Srbije, Bosne i Hercegovine pa i Hrvatske, pad nezaposlenosti posljedica smanjene gospodarske aktivnosti i strukturnih problema radne snage koji su postojali i prije krize.

U BIH je u kolovozu protekle godine ukupan broj nezaposlenih prešao brojku od pola milijuna i nastavio rasti pa se stopa nezaposlenosti do kraja godine popela na 42%. Međutim, nezaposlenost u BIH problem je već niz godina, što potvrđuje i činjenica da je prosječna stopa nezaposlenosti u BIH od 2001. godine konstantno iznad 40%, a gospodarska kriza tek je naglasila taj problem.

Naš zapadni susjed, Slovenija, na kraju 2009. je imala 96,7 tisuća nezaposlenih, što je 46% više nego lani. Mađarska, jedna od zemalja Europske unije koju je kriza osobito teško pogodila suočava se s relativno velikim rastom nezaposlenosti pa je stopa nezaposlenosti porasla sa 7,9 u 2008. na 10,2%, koliko se predviđa da je iznosila u 2009. godini. Suprotno Mađarskoj, Slovačka je zemlja koju je kriza relativno blago pogodila, međutim broj nezaposlenih je porastao u odnosu na prošlu godinu čak 60%.

Najveći broj nezaposlenih došao je iz sektora koji su i globalno bili najviše pogođeni krizom, kao što su automobilska i tekstilna industrija. Ipak, početkom godine, tržište rada u Slovačkoj se počelo stabilizirati s oporavkom inozemne potražnje. Slično kao u Slovačkoj i u Češkoj je povećanje broja nezaposlenih posljedica ponajviše problema koje je globalna gospodarska kriza izazvala u najvažnijim industrijskim granama. U Bugarskoj i Rumunjskoj stopa nezaposlenosti proteklih godina bila je ispod europskog prosjeka, međutim u drugoj polovici 2009. nezaposlenost je počela ubrzano rasti. Tako je na kraju 2009. broj nezaposlenih u Rumunjskoj bio gotovo 75% veći nego na kraju 2008. godine.

U Hrvatskoj bi za dugoročan oporavak, osim oporavka gospodarstva, tržište rada trebalo doživjeti strukturne promjene. S obzirom da restrukturiranje domaćeg gospodarstva nije pratila značajnija reforma sustava obrazovanja, u Hrvatskoj postoji neusklađenost između ponude i potražnje radnih mjesta. U narednim bi godinama poticanje zapošljavanja i ulaganje u ljudski kapital moglo u relativno kratkom roku povećati potencijal domaćeg gospodarstva.