Nakon što je prosječna vrijednost imovine 1,522.149 osiguranika u četiri obvezna mirovinska fonda u 2008. umanjena čak 12,5 posto, 2009. godina, u kojoj su se itekako još osjećale posljedice krize, završila je odlično za osiguranike: obvezni mirovinski fondovi lani su poslovali pozitivno, s nominalnim prinosom od gotovo devet posto, čime se gotovo anulirao minus iz 2008. godine.

Iznenađujući prinosi
Prema podacima koje je nedavno objavila Hanfa, od 31. prosinca 2008. do 31. prosinca 2009. prosječan prinos obveznih fondova, tzv. mirex, iznosi 8,7 posto. Pritom je AZ obvezni mirovinski fond ostvario prinos 7,83 posto, Erste Plavi 10,6 posto, PBZ Croatia osiguranje 8,46 i Raiffeisen obvezni mirovinski fond prinos od 9,17 posto. U prosjeku, pak, od početka mirovinske reforme, odnosno od travnja 2002. godine, kad je prvi novac osiguranika preko fondova drugog stupa uložen na tržištu kapitala, imovina je rasla za gotovo pet posto godišnje (4,88 posto).

Oduzme li se od toga i stopa inflacije, realni godišnji prinos kreće se oko 2,5 posto. U AZ fondu prosječan prinos od početka ulaganja iznosi 4,95 posto, u Erste Plavom fondu 5,18 posto, u PBZ CO 4,18 posto, a u Raiffeisenu 5,03 posto.

„Kao što ste i sami zaključili, u protekloj su godini ostvarenim prinosima pokriveni gotovo svi gubici ostvareni tijekom krizne 2008. godine. Ono što je u tim odličnim rezultatima iznenađujuće, činjenica je da su ostvareni u godini koja je obilježena snažnim padom BDP-a, visokim fiskalnim deficitom i izostankom strukturnih reformi te političkim nestabilnostima“, komentira rezultate direktor AZ obveznog mirovinskog fonda Dinko Novoselec.

Dodaje kako bi se moglo reći da je protekla godina bila godina oporavka po inerciji, jer pozitivni događaji na tržištu kapitala, pa time i visoki prinosi, nisu posljedica promišljenih gospodarskih poteza, niti strukturnih reformi, nego snažnog pada tržišta u prethodnoj godini. Kako će se situacija razvijati u 2010. godini, teško je predviđati – menadžeri fondova, štoviše, o očekivanim prinosima i ne smiju govoriti. No, Novoselec kaže kako će to zasigurno biti – izazovna godina.

Prvi u regiji
„Mirovinski fondovi u Hrvatskoj imali su bolje prinose od većine mirovinskih fondova u regiji, a i šire. Prinosi fondova vratili su se na razinu prije krize, tj. prije listopada 2008. godine, što je oporavak brži od očekivanja“, kaže i Petar Vlaić, direktor Erste Plavi obveznog mirovinskog fonda. Dodaje kako vjeruje da je dno krize dosegnuto početkom prošle godine i da će se i u 2010. nastaviti pozitivan trend na tržištu kapitala.
Dubravko Štimac, direktor PBZ Croatia osiguranje obveznog fonda, kaže kako su moguće volatilnosti na tržištima kapitala, no i da jačeg pada burzovnih indeksa, a posljedično i stope prinosa mirovinskih fondova ipak neće biti te da će i 2010. biti pozitivna za osiguranike, a s tim se ocjenama slaže i Damir Grbavac, direktor Raiffeisen obveznog fonda.
No, naši sugovornici ističu kako bez nekih drugih preduvjeta ne treba očekivati značajniji iskorak nabolje niti u mirovinskom sustavu.
„Čvrsto smo uvjereni da jedino duboke strukturne promjene, s ciljem smanjenja javne potrošnje, odnosno smanjenja državnih prihoda, rashoda i proračunskog deficita, mogu vratiti Hrvatsku na pravi put gospodarskog razvoja, a dosadašnje najave fiskalne i ostalih politika ne čine nas optimistima“, kaže Novoselec, dok Vlaić podsjeća na prijedlog koji čelnici mirovinskih fondova već godinama ponavljaju kao mantru: bez povećanja stope doprinosa za drugi mirovinski stup, nema ni većih mirovina, odnosno pravog efekta od drugog mirovinskog stupa.

Politika na strani mirovinaca?
Iako je to u posljednje vrijeme shvatila i politika, što se najbolje vidjelo iz nedavne izjave ministra financija Ivana Šukera o tome da treba povećati doprinose za drugi mirovinski stup, ali i najave mjera za oporavak gospodarstva na kojima radi Vladin Ekonomski savjet, a koje je nedavno u medijima ukratko komentirao jedan od savjetnika, Borislav Škegro, zasad je teško predviđati kada bi do povećanja doprinosa, makar i postupnog, doista moglo i doći. Jedan takav prijedlog, podsjetimo, još prije tri godine na međunarodnoj Konferenciji o poslovanju mirovinskih i investicijskih fondova predstavio je ravnatelj Hanfe Ante Samodol, predloživši da se stopa doprinosa povećava svake godine za jedan posto, ili za određeni postotak koji bi ovisio o stopi rasta BDP-a.

U Hanfi kažu kako to nije bio njihov „službeni“ prijedlog, niti je riječ o prijedlogu o kojemu se razgovaralo na „službenim“ razinama, dok u Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva trenutno otklanjaju bilo kakav razgovor o tome. Podsjećaju nas tek da je povećanje stope doprinosa predviđeno Strategijom razvoja Hrvatske do 2013. godine, a o tome kada i za koliko – tek će se razgovarati. Dobra je vijest jedino to da su u potpunosti otklonjene ideje o mogućem „otvaranju“ drugog stupa za izlazak osiguranika i povratak u sustav generacijske solidarnosti, ali i to da Udruga fond menadžera mirovinskih fondova u suradnji s Hanfom radi na prijedlogu mogućih izmjena u sustavu koje bi bile u korist osiguranika. Među ostalim, razgovara se i o mogućnosti uvođenja podportfelja, odnosno mogućnosti da se imovina osiguranika na jednome računu u fondu ulaže u imovinu različitog rizika, u različitim omjerima, ovisno i o njegovoj dobi (odnosno s obzirom na činjenicu da se mlađim osiguranicima isplati veći dio novca uložiti uz veću dozu rizika, dok je starijima povoljnije sigurnije ulaganje), ili ulagačkim preferencijama.